You are browsing the archive for PSD Archives - Udruga oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća.

Vodič za kvalitetnije spavanje

01/11/2013 in PSD

Kada se žurite na posao, školu, svojoj obitelji ili kućanskim poslovima da li ste uskraćeni u svom spavanju? Da li i Vi kao i mnogi ljudi smatrate da spavanje je kada se mozak isključi i tijelo odmara. Razmislite ponovno?

Što je zapravo spavanje?
Spavanje se dugo smatralo samo određeno vrijeme kada nismo budni. Zahvaljujući studijima o spavanju zadnjih par desetljeća, sada znamo da spavanje ima određene faze sna koje se izmjenjuju tokom noći. Naš mozak ostaje aktivan tokom cjelokupnog spavanja, ali različita događanja su prisutna za vrijeme svake faze sna. Na primjer, određene faze sna su potrebne da se osjećamo odmoreno i energični za sljedeći dan, a ostale faze sna pomažu nam da lakše učimo i pamtimo.

Ukratko, određeni broj vitalno važnih zadataka se obrađuju za vrijeme spavanja, i pomažu nam da održimo zdravlje i da funkcioniramo što bolje. U suprotnom ako ste neispavani, veća je vjerojatnost da doživite prometnu nesreću.

Koliko je potrebno sna?
Potreba za snom varira od osobe do osobe i mijenja se tokom života. Većini odraslih osoba potrebno je 7-8 sati spavanja kroz noć. Za razliku od nas novorođenčadi je potrebno 16 do 18 sati spavanja dnevno, predškolskoj djeci treba 10 do 12 sati dnevno, a školskoj djeci i odrasloj djeci treba najmanje 9 sati sna.
Određeni broj ljudi vjeruje da odrasli trebaju manje sna što su stariji. Nema dokaza koji mogu potkrijepiti da starije osobe funkcioniraju sa manjim brojem sati spavanja, nego mlađi ljudi. Kako osobe stare tako je i potreba za spavanjem manja ili imaju manju tendenciju da provedu vrijeme u dubokoj fazi sna.

Zašto je potrebno spavanje – a zašto nije poželjno preskakivati spavanje?
Da li je stvarno važno dovoljno se naspavati?
Naravno! Ne samo da je važna količina sna već i kvaliteta sna. Kod osoba kod kojih je san isprekidan ili prekratak nema kvalitete sna. Drugim riječima koliko dobro ste odmoreni i koliko dobro funkcionirate drugi dan ovisi o cjelokupnom vremenu spavanja i koliko je faza sna tokom noći prikupljeno.

Nama je potreban san da bi mogli razmišljati bistro, reagirati brzo, i pohranjivati informacije. Zapravo, putevi u mozgu koji nam pomažu učiti i pamtiti su vrlo intenzivni za vrijeme spavanja. Studije pokazuju da osobe koje su naspavane lakše uče teške zadatke. Ostala istraživanja pokazuju da je za kreativno rješavanje problema potreban san.

Spavajte u krevetu, a ne za volanom!!!
Većina ljudi je svjesna rizika vožnje u pijanom stanju. Ali da li ste znali da vožnja i umor mogu biti jednako smrtonosno? Isto tako kao i alkohol , nedostatak sna onemogućuje da brže reagiramo u situacijama kad je potrebno zakočiti, primjerice, oštar zavoj na cesti ili druge potencijalno opasne situacije.

Obratite pozornost na znakove koje vam ukazuje da li ste previše pospani za sigurnu vožnju:
Poteškoće u održavanju koncentracije
Kontinuirano zijevanje
Nemogućnost prisjećanja vožnje zadnjih par kilometara

Ako se osjećate pospanim za vrijeme vožnje, zaustavite vozilo sa strane ceste na sigurno mjesto i odrijemajte 15 do 20 minuta.

Savjeti za izbjegavanje pospane vožnje

  • Budite dobro odmoreni prije vožnje. – Imajte na umu, ako preskačete spavanje par noći za redom da je potrebno više od jedne noći dobrog sna da bi bili dobro odmoreni i oprezniji.
  • Izbjegavajte vožnju između ponoći i 7,00 h (ujutro). – Ovaj period označava kada smo najviše pospani.
  • Ne vozite se sami. Vozite se sa suvozačem koji je budan i koji će održavati komunikaciju s vama, da vam pomogne da ostanete budni.
  • Na dužim putovanjima uvesti češće pauze za odmor.
  • Ne konzumirati alkohol !!!!
  • Ne oslanjajte se na kofein; makar ispijanje cole ili kave može pomoći u održavanju budnosti u jednom kratkom periodu, ali neće nadvladati pretjeranu pospanost.
  • Zapamtite, ako ste neispavani, izbjegavajte volan.

Preskakanje spavanja ima svoju cijenu. Uskraćivanje i jednog sata sna utječe na slabije funkcioniranje, koncentraciju tokom dana i duži period reagiranja. Studije pokazuju da je kod nedovoljnog spavanja veća vjerojatnost da će osoba donijeti krive odluke ili poduzeti mjere s većim rizikom. Ovo može rezultirati slabijom učinkovitošću na poslu ili školi i puno većim rizikom za prometnu nesreću.

Raspoloženje: spavanje isto tako utječe i na raspoloženje. Nedovoljno spavanje može dovesti do razdražljivosti i povezano je sa oslabljenim ponašanjem te uzrokuje probleme u međuljudskim odnosima, pogotovo kod školske i odrasle djece i . Osobe koje su kronično neispavane imaju veću vjerojatnost da postanu depresivne.

Zdravlje: spavanje je bitno za dobro zdravlje. Studije pokazuju da se kod nedovoljnog spavanja ili kod slabije kvalitete spavanja povećava rizik za povišenim arterijskim tlakom, bolestima srca i drugim medicinskim stanjima.

Za vrijeme spavanja vaše tijelo proizvodi važne hormone. Duboki san je okidač za otpuštanje hormona rasta , koji potiče rast kod djece, i pomaže u izgradnji mišićne mase i popravlja stanice i tkiva u djece i odraslih. Drugi hormon koji se izlučuje za vrijeme spavanja pomaže u obrani organizma od raznih infekcija. Ovo može objasniti zašto kvalitetno spavanje po noći spriječava nastanak bolesti – i pomaže u oporavku kada se razbolimo.

Hormoni koji se otpuštaju za vrijeme spavanja isto tako utječu na to kako tijelo koristi energiju. Studije pokazuju kod osoba koje manje spavaju, imaju veću vjerojatnost za pretilost, i razvoj dijabetesa, i da više vole jesti visoko kaloričnu hranu, bogatu ugljikohidratima.

Prilagođavanje sna i budnosti zna biti jako teško osobama koje prelaze vremenske zone, rezultat toga je «Jat lag». «Jat lag» može dovesti do dnevne pospanosti , poteškoće pri usnivanju ili poteškoće u održavanju sna, oslabljenu koncentraciju i razdražljivost.

Dobre vijesti su te ako se iskoristi prilagodba vremena, većina ljudi mogu promijeniti svoj biološki sat ali samo najviše 1-2 sata dnevno. Adaptacije na novu vremensku zonu (ili na novi poslovni raspored) može potrajati i po par dana. Ako budete prelazili preko vremenskih zona, biti će vam potrebna priprema na adaptaciju na novu vremensku zonu par dana ranije prije odlaska. Ako putujete samo na par dana, preporuča se da se pridržavate svog rutinskog rasporeda spavanja i ne pokušavate ga prilagoditi novoj vremenskoj zoni.

Osigurajte si kvalitetno spavanje

  • Kao što je poželjno za vaše zdravlje kvalitetno konzumiranje hrane i fizička aktivnost, tako je poželjno i kvalitetno spavanje.
  • Pridržavajte se rasporeda spavanja. Svaki dan odlazite u krevet i budite se u isto vrijeme – čak i vikendima.
  • Vježbanje je poželjno ali ne prekasno tokom dana. Izbjegavajte vježbanje 5 do 6 sati prije spavanja.
  • Izbjegavajte kofein i nikotin. Stimulirajući efekti u kavi, coli, čajevima i čokoladi mogu se održavati čak i do 8 sati nakon primjene. Nikotin isto tako ima stimulirajući efekt.
  • Izbjegavajte alkohol prije spavanja. Alkohol vam možda može pomoći da zaspite, ali alkohol vas održava u površnoj fazi sna tokom spavanja. Isto tako kada sedativni učinak alkohola počinje popuštati dolazi do buđenje tokom noći.
  • Izbjegavajte velike količine jela i pića kasno navečer. Velike porcije jela mogu uzrokovati probavne smetnje koje će ometati spavanje. Konzumiranje prevelike količine tekućine po noći mogu uzrokovati buđenja radi učestale potrebe za mokrenjem.
  • Ako je moguće izbjegavajte lijekove i preparate koji odgađaju ili ometaju san. Određeni lijekovi za srce, povišeni krvni tlak, ili astmu kao i preparati bez recepta kao biljni preparati za kašalj, prehladu ili alergije mogu poremetiti obrazac spavanja.
  • Ne koristite odmor poslije 15 sati. Drijemanje i/ili spavanje može potaknuti moždanu aktivnost, ali kasni poslijepodnevni dnevni odmori otežava uspavljivanje navečer. Isto tako održavajte dnevni odmor manje od sat vremena.
  • Relaksirajte se prije spavanja. Opuštajuća aktivnost kao što je čitanje ili slušanje muzike , trebala bi biti dio vašeg rituala za uspavljivanje .
  • Tuširajte se u vrućoj kupki prije spavanja. Pad temperature tijela nakon kupke može pomoći da se osjećate pospani, a ima i relaksirajući učinak.
  • Osigurajte si ugodnu okolinu za spavanje. Riješite se svega što vam predstavlja smetnju za spavanje u vašoj spavaćoj sobi, kao što su zvukovi, jaka svijetla, neugodan krevet, televizija ili kompjuter. Isto tako održavanjem niže temperature u vašoj sobi postiže se bolja kvaliteta spavanja.
  • Svakodnevno se izložite suncu. Sunčeva svijetlost je ključ u regulaciji svakodnevnog obrasca spavanja. Pokušavajte izaći van na sunčevu svijetlost svaki dan barem 30 minuta.
  • Ne ležite u krevet ako ste budni. Ako i nakon 20 minuta ležanja u krevetu ne možete zaspati ustanite, obavite neku relaksirajuću aktivnost sve dok ne postanete pospani. Anksioznost , uznemirenost zbog nemogućnosti usnivanja još više otežava da zaspite.
  • Posjetite liječnika ako se nastave smetnje sa spavanjem. Ako se kontinuirano osjećate umorno ili nedovoljno odmoreni tijekom dana, unatoč dovoljno provedenom vremenom u krevetu tokom noći, moguće je da imate Poremećaj spavanja. Vaš obiteljski liječnik ili specijalista za Poremećaj spavanja mogao bi vam pomoći.

Da li imate Poremećaj spavanja?
Ako provodite dovoljno vremena u krevetu spavajući, a ipak se probudite umorni ili se osjećate jako pospani tokom dana, moguće je da ste jedan od 40 miliona Amerikanaca koji boluju od Poremećaja spavanja.
Najčešći poremećaj je Nesanica, Sleep Apnea (Poremećaj disanja za vrijeme spavanja), Sindrom nemirnih nogu i Narkolepsija. Poremećaji spavanja mogu značajno utjecati na vaše zdravlje, sigurnost, ali se isto tako mogu adekvatno liječiti.

Razgovarajte sa svojim doktorom ako imate jedne od ovih znakova Poremećaja spavanja:

  • Kontinuirano svaku noć vam je potrebno 30 minuta da zaspite.
  • Tokom noći budite se u više navrata, a zatim imate poteškoće pri ponovnom usnivanju, ili se budite prerano svako jutro.
  • Često ste pospani tokom dana, potrebni su vam dnevni odmori, ili zaspite u nezgodnim situacijama.
  • Vaš partner se žali na vaše jako glasno hrkanje, teško disanje, gušenje ili prestanke disanja.
  • Da li osjećate ponajviše navečer prije spavanja u nogama i rukama puzanje, škakljanje koje možete ublažiti, ukloniti masiranjem tog područja.
  • Vaš partner primjećuje da su vaše noge i ruke često nemirne tokom noći.
  • Imate živahne, maštovite događaje za vrijeme usnivanja.
  • Imate epizode iznenadne mišićne slabosti kada ste ljuti ili preplašeni, ili kada se smijete.

Imajte na umu da djeca mogu imati jedne od ovih znakova Poremećaja spavanja, ali kod njih često nije prisutna dnevne pospanosti. Izražena je hiperaktivnost i nemogućnost koncentracije u učenju i praćenju nastave.

Bilo bi poželjno!!!!

Kvaliteta i dužina sna određuje da li će te biti odmorni ili pospani tokom dana. Unutrašnji faktor je vaš «biološki sat» – male nakupine stanice u vašem mozgu reagiraju na svijetlost i pospješuju buđenje. Zbog «biološkog sata» i drugih bioloških procesa u organizmu, prirodno je da se osjećate pospani između ponoći do 7.00h (ujutro) i ponovno poslijepodne između 13.00 do 16.00H.

Osobe koje rade noćni rad, često se ulove kako su pospani na poslu. Isto tako tokom dan, kada bi zapravo trebali po planu spavati, javljaju se poteškoće pri usnivanju ili sa spavanjem. Zbog pospanosti stavlja ih se u skupinu sa povećanim rizikom za ozljede na poslu i u prometu. Osobe koje rade noćni rad imaju veliku vjerojatnost da će oboljeti od koronarnih bolesti, a može doći do poremećaja probave, neplodnost i emocionalnih problema. Svi ovi problemi mogu biti poveznica sa kroničnim nedostatkom sna.

U.S. DEPARTMENT OF HEALTH AND HUMAN SERVICES
National Institutes of Health
Natinal Heart, Lung, and Blood Institute
(Američki Nacionalni Institut za Zdravlje)

NIH Publication No. 06-5800
April 2006

POREMEĆAJ DISANJA U SPAVANJU (PDS)

29/10/2013 in PSD

Poremećaje disanja u spavanju karakterizira hrkanje, epizode prestanka disanja često praćene naprasnim buđenjem iz sna te prekomjerni dnevni umor i pospanost.
Brošura sadrži osnovne informacije o ovom poremećaju, a namijenjena je pacijentima.
Apneja u spavanju ozbiljan je poremećaj disanja u spavanju koji karakteriziraju opetovane epizode prestanka disanja. Pojedine epizode mogu trajati i do 2 minute.

Opstruktivna apneja u spavanju
Uslijed opuštanja mišića ždrijela dolazi do zapadanja baze jezika i stražnjeg zida ždrijela te djelomičnog ili potpunog zatvaranja dišnog puta.
Uslijed nemogućnosti prolaska zraka u pluća dolazi do nedostatka kisika u krvi na koji reagira mozak, budi bolesnika iz sna i omogućuje ponovo disanje.
Bolesnik se obično ne sjeća ovih epizoda buđenja. Uslijed ponavljanih epizoda buđenja (kojih može biti i do nekoliko stotina tijekom cijele noći), bolesnik ne može postići stadije dubokog sna te se u jutro budi umoran i pospan.
Ako je zatvaranje dišnog puta samo djelomično, tada nastaje hrkanje.
Većina pacijenata nije svjesna tih događaja tijekom noći. Najčešće partner u krevetu zamjećuje epizode prestanka disanja, a u slučaju glasnog hrkanja napušta spavaonicu.

Centralna apneja u spavanju
Uslijed izostanka podražaja za disanje iz mozga. Centralna apneja je znatno rjeđa od opstruktivne, a nastaje kada mozak ne šalje podražaje u mišiće za disanje.
Bolesnik se obično budi s osjećajem nedostatka zraka, a prisutna je i prekomjerna dnevna pospanost.
Najčešći uzrok centralne apneje su bolesti srca ili moždani udar. Osobe s centralnom apnejom često pamte epizode noćnog buđenja.

FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK APNEJE
Bolest se najčešće javlja poslije 30. godine života, nešto češće u muškaraca nego žena, ali se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, pa i u djece.

Opstruktivna apneja
1. Prekomjerna tjelesna težina
2. Opseg vrata > 44 cm
3. Usko ždrijelo, veliki krajnici, velika resica, mala brada
4. Opstruktivna apneja u obitelji
5. Korištenje alkohola, sedativa
6. Pušenje (do 3 puta veći rizik pojave opstruktivne apneje nego kod nepušača)

Centralna apneja
1. Bolesti srca (fibrilacija atrija i
dekompenzacija srca)
2. Moždani udar, tumori mozga (poremećana sposobnost mozga u regulaciji disanja)

Simptomi

  • Prekomjerna dnevna pospanost unatoč dovoljno dugom spavanju
  • Glasno hrkanje, jače izraženo u opstruktivnoj apneji
  • Epizode prestanka disanja od nekoliko sekundi do dvije minuta, a potom naprasno buđenje.
  • Buđenje s osjećajem suhoće usta
  • Jutarnja glavobolja, smetnje koncentracije, razdražljivost

KOMPLIKACIJE APNEJE U SPAVANJU
Apneja u spavanju je ozbiljna bolest sama po sebi, a isto tako povezana je s nizom komplikacija.

1.Komplikacije srčanog i krvnožilnog sustava
Uslijed smanjene razine kisika u krvi (kao posljedice opstrukcije dišnog puta) dolazi do porasta krvnog tlaka. Što je apneja težeg stupnja, to je rizik povišenog krvnog tlaka veći. Ukoliko osoba već boluje od neke srčane bolesti, apneja tada može biti i uzrok iznenadne smrti.
Dakle, opstruktivna apneja može pogoršati postojeću srčanu bolest, dovesti do poremećaja srčanog ritma, moždanog udara i iznenadne smrti bolesnika.
Kod centralne apneje srčana bolest je obično uzrok apneje, a rijetko posljedica.

2.Dnevni umor i pospanost
Uslijed učestalih epizoda buđenja bolesnik ne može postići stadije dubokog sna te zbog toga nema ni potrebnog odmora organizma.
Bolesnik je ujutro pospan, razdražljiv, često ima glavobolju, otežanu koncentraciju, zaspi u tijeku posla ili za volanom automobila. Osobu s apnejom u spavanju često se na poslu krivo shvaća kao neradnika.
Školska djeca i adolescenti obično imaju probleme s učenjem, ne mogu se koncentrirati niti zadržati pažnju na dulje vrijeme.

KOMPLIKACIJE APNEJE U SPAVANJU
Apneja u spavanju je ozbiljna bolest sama po sebi, a isto tako povezana je s nizom komplikacija.
3.Povećani rizik od operativnih zahvata (opća anestezija)

Zbog poremećaja disanja u položaju na leđima kod osobe s apnejom u spavanju, obvezatno treba preoperativno o tome informirati anesteziologa (povećani rizik za op. zahvat).
4.Sociološki moment
Zbog glasnog hrkanja, partner često napušta spavaću sobu, dolazi do svađa i raspada brakova. Nije ni zanemariv moment razdražljivosti i psihičke deprivacije osobe oboljele od apneje, a često je pridruženo učestalo noćno mokrenje i impotencija. Gastroezofagealni refluks češće se nalazi kod bolesnika s apnejom. Djeca koja boluju od apneje u spavanju često su hiperaktivna pa i zbog toga imaju probleme u školi.
DIJAGNOSTIKA APNEJE U SPAVANJU
Dijagnoza apneje u spavanju postavlja se na temelju:

1. Tipičnih anamnestičkih podataka (hrkanje, prekomjerna dnevna pospanost, umor)
2. Izgleda bolesnika (prekomjerna tjelesna težina, povećani opseg vrata, mala brada, deformacije čeljusti)
3. Skrining testova (Epworthov upitnik , Berlinski upitnik, Test uspavljivanja)
4. Oksimetrijskog nalaza niske razine kisika u arterijskoj krvi tijekom spavanja
5.Prijenosnih sustava za cjelonoćno testiranje – Bolesnik dobije na kućnu upotrebu prijenosni aparat koji tijekom noći bilježi parametre disanja, rada srca, pokrete dišnih mišića, količinu kisika u krvi. Rezultati se bilježe na neki medij (npr.magnetsku karticu) i naknadno očitavaju. Ovakve sustave za testiranje u kući bolesnika koriste i neke ustanove za bolničko testiranje.
6.Cjelonoćna polisomnografija
Predstavlja zlatni standard dijagnostike apneje, a sastoji se od kontroliranog, kontinuiranog, cjelonoćnog praćenja bolesnika u bolničkim uvjetima, uz bilježenje niza parametara u realnom vremenu: moždane funkcije, pokreta očiju, protoka zraka kroz nos i usta, pokreta dišnih mišića, rada srca, količine kisika u krvi.
7.Radiomorfometrijska mjerenja (CT glave i vrata)
8. Dodatna obrada – ORL-u slučaju anatomskih anomalija nosa, brade, ždrijela.
Kardiološka – kod centralne apneje u spavanju, povišenog krvnog tlaka, poremećaja srčanog ritma.

LIJEČENJE OPSTRUKTIVNE APNEJE U SPAVANJU
Lakše slučajeve apneje može se pokušati liječiti općim mjerama, redukcijom tjelesne težine, spavanjem na bok, izbjegavanjem alkoholnih i gaziranih pića u popodnevnim satima, prestankom pušenja, higijenom spavanja. Ukoliko navedene mjere ne daju rezultate ili se radi o teškim slučajevima apneje u spavanju, dolaze u obzir slijedeći terapijski postupci:
1.CPAP (Continuous positive airway pressure) – potpora disanju kontinuiranim pozitivnim tlakom. Radi se o aparatu koji upuhuje zrak u dišni put preko maske stavljene na nos ili na usta i nos koju bolesnik nosi tijekom spavanja. Zrak se upuhuje pod tlakom od 4 -20 cm H2O i na taj način sprječava kolaps dišnog puta. Na žalost, neki bolesnici ne podnose CPAP.
Posebno su pogodni CPAP aparati sa samoregulirajućim tlakom, npr. BiPAP/AUTO cpap aparat koji snizuje tlak tijekom izdisaja, a povećava ga tijekom udisaja što bolesniku omogućuje ugodniju primjenu
2.Kirurško liječenje – sastoji se u anatomskoj rekonstrukciji anomalije gornjih dišnih puteva ili djelomičnom odstranjenju tkiva ždrijela (krajnici, meko nepce, resica). Najpoznatiji operativni zahvat je uvulopalatofaringoplastika koja je posebno učinkovita u saniranju hrkanja. Zahvatom nožem ili laserom odstranjuje se dio mekog nepca, resica te krajnici.
Operativne korekcije čeljusti povlači se donja čeljust prema naprijed, što povećava prostor iza baze jezika te onemogućava zatvaranje dišnih puteva.
Traheostomija – postavlja se kanila u dušnik. Kanila ima poklopac koji se tijekom dana zatvara, a po noći otvara tako da bolesnik diše kroz kanilu.
3.Oralne proteze – razni fiksatori koji sprječavaju zapadanje jezika u snu ili fiksiraju čeljusti. Vrlo su neugodne za korištenje, nisu u upotrebi u značajnijoj mjeri. Radi se o protezama koje pretežno preferiraju stomatolozi.

LIJEČENJE CENTRALNE APNEJE
1.CPAP, posebno BiPAP, ventilacija
2.ASV adaptivna servo – ventilacija. Aparat najprije testira ventilaciju bolesnika, podatke pohranjuje u memoriju te za vrijeme spavanja koristi pohranjene podatke i sprječava pojavu apneje. Ova metoda liječenja je posebno pogodna za centralnu apneju.
3.Liječenje srčane ili neuromuskularne bolesti
4.Dodatno liječenje kisikom u kontinuiranom protoku tijekom spavanja.

DODATNE MJERE I POSTUPCI U ZBRINJAVANJU APNEJE
1.Redukcija tjelesne težine, po potrebi i bolnički kontrolirana
2.Izbjegavanje tableta za spavanje, alkohola, gaziranih pića i nikotina.
3.Izbjegavanje spavanja na leđima, korištenje bočnog položaja
4.Održavanje prohodnosti nosa – inhalacija slanih otopina ili kratkotrajno nosni dekongestivi.

Pitanje alternativnih postupaka u zbrinjavanju apneje u spavanju.
Za sada nema pouzdanih podataka koji bi ukazivali na opravdanost primjene alternativnih metoda. Akupunktura se spominje kao mogući terapijski postupak, ali samo u kombinaciji sa standardnim terapijskim postupcima.

UPUTA ZA BOLESNIKA

Polysomnografska snimanja provode se 2-3 noći za redom.
Dužina boravka u ustanovi ovisi o polysomnografskom nalazu; ako je nalaz pozitivan (osoba ima poremećaj disanja u spavanju,) potrebna je još jedna noć polysomnografskog snimanja s primjenom CPAP-a.
Obavijest o dužini boravaka dobiva se od strane liječnika nakon prve noći snimanja po očitanju nalaza.

Kako se pripremiti za noćno snimanje?
Osobe moraju imati čistu kosu, muškarci moraju i
mati obrijanu bradu, žene bez laka na noktima, lagana odjeća za spavanje, papuče, pribor za osobnu njegu. Tijekom dana (popodneva) izbjegavati spavanje, konzumiranje kave, čaja, gaziranih pića, alkohola i lijekova za spavanje te diuretika (lijekove za izmokravanje). Potrebno je ponijeti medicinsku dokumentaciju.

Napomena: osobe koje imaju redovitu terapiju u kojoj su uključeni sedativi ne moraju izbjegavati primjenu terapije radi snimanja.

Kome i gdje se moram javiti kod prijema u kliniku?

  • Osobe koje su naručene u svim danima u tjednu osim petka, dolaze u 20,00h (navečer) u Kliniku.
  • Pacijenti naručeni petkom dolaze u 8,00h (ujutro) .
  • Na večer se obavljaju rutinske laboratorijske pretrage: vađenje krvi, plinska analiza art. krvi, EKG, RTG srca i pluća. Nakon toga ispunjavaju se skrining upitnici, a potom se pacijent smješta u sobu gdje će se obaviti snimanje. Dijagnostičko snimanje treba početi u vrijeme kada pacijent kod kuće obično odlazi na spavanje. Polysomnografsko snimanje završava ujutro u 6,00h.
  • U 8,00 (ujutro) se obavlja spirometrija. Nakon toga nema daljnih pretraga sve do navečer, kad se ponavlja polysomnografsko snimanje.

Napomena: snimanje mora započeti najkasnije u 23,00h.

Za osobe koje dolaze na kontrolnu polysomnografiju

  • Nakon pribavljanja CPAP aparata za kućnu primjenu isti se koristi tijekom 1-2 mjeseca i potom se pacijent naručuje na Kontrolnu polysomnografiju.

Napomena; prilikom nabavke CPAP aparata ovlašteni dobavljač postavit će parametre tlakova prema uputi iz otpusnog pisma.

  • Na kontrolni pregled potrebno je ponijeti svoj CPAP aparat.
  • Bez polysomnografskog snimanja ne može se pretpostavljati je li primjena CPAP aparata efikasna.
  • Ako parametri polysomnografije s pacijentovim CPAP-om nisu zadovoljavajuči, potrebno je ponoviti polysomnografsko snimanje s bolničkim CPAP-om da se utvrde nepravilnosti.
  • Bitno je naglasiti, da je kod znakova infekcije sinusa ili srednjeg uha, primjena CPAP-a privremeno kontraindicirana. Obzirom da CPAP upuhuje zrak koji isušuje sluznicu nosa i usta, važno je preventivno ovlaživanje zraka putem ovlaživača koji je dio aparata. Kao sredstvo ovlaživanja koristi se destilirana voda. Isto tako je važna zaštita sluznice nosa, kapima koje će ordinirati liječnik.

Naručivanje za polysomnografsko snimanje?
Za termin zvati radnim danom

  • Od 8,00 do 10,00
  • Od 17,00 do 22,00

Na broj telefona 091 2386 101
Potrebna je uputnica za bolničko liječenje, šifra djelatnosti «B»

  • Potrebno je faksirati uputnicu na broj faksa
  • 01/ 2347 535 radnima danom do 15,00 h.
  • Za provjeru primitka uputnice možete nazvati prijemnu ambulantu na broj 01/ 2358 165
  • Poželjno je imati dopunsko osiguranje jer bez njega plaćate participaciju i do 3.000,00kn.

Klinika za plućne bolesti Jordanovac
Jordanovac 104,
Zagreb

Laboratorij za dijagnostiku poremećaja disanja u spavanja
Dr. B. Sever

Eksa Grupa d.o.o.
Tel: +385 1 3380 608, Fax: +385 1 3380 700
Domaslovečka 40, Domaslovec, 10430 Samobor
www.eksagrupa.hr
e-mail adresa:
davor.frkin@eksagrupa.hr
sanja.frkin@eksagrupa.hr

Skoči do alatne trake