You are browsing the archive for Transplantacija Archives - Udruga oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća.

TRANSPLANTACIJA PLUĆA

01/07/2014 in Transplantacija

Transplantacija pluća danas se primjenjuje kao krajnji terapijski postupak u završnoj fazi plućnih bolesti u kojih, uz medikamentoznu terapiju ne dolazi do poboljšanja ili stabilizacije bolesti. Prva transplantacija pluća učinjena je davne 1963. godine, no pravi uzlet u transplantacijskoj medicini je nastao zadnjih dvadesetak godina razvojem farmakoterapije i novijih medicinskih postupaka. Zapravo je transplantacija pluća od medicinske rijetkosti postala zlatni standard u liječenju bolesnika u terminalnoj fazi njihove bolesti. Ukupno je u svijetu obavljeno više od 35 000 transplantacija pluća, sa stalnim godišnjim brojem transplantiranih bolesnika. Rezultati su svake godine sve bolji i danas se u većine bolesnika nakon transplantacije očekuje dugo preživljenje uz odličnu kvalitetu života.

 

INDIKACIJE
Indikacije za transplantaciju pluća su se unatrag desetak godina proširile te uključuju široki spektar bolesti dišnih putova, plućnog parenhima, plućne cirkulacije i nekih sistemskih bolesti. Najčešća indikacija zatransplantaciju pluća u svijetu i kod nas je kronična opstruktivna plućna bolest. Na drugom mjestu je idiopatska plućna fibroza te potom cistična fibroza. Rjeđe indikacije su emfizem u sklopu nedostatka α-1 antitripsina, sarkoidoza, bronhiektazije, limfangioleimiomatoza, Kartegenerov sindrom. Idiopatska plućna hipertenzija je nekada bila česta indikacija za transplantaciju no napretkom medikamentozne terapije spada u skupinu rjeđih indikacija. Postoje brojne polemike kod odabira kandidata za transplantaciju pluća kod bolesnika sa sustavnim bolestima vezivnog tkiva s obzirom na brojne posttransplantacijske komplikacije. Raniji pokušaji transplantacije kod lokalno uznapredovalog karcinoma bronha su nažalost propali zbog visoke stope recidiva te on sada spada u apsolutne kontraindikacije za transplantaciju pluća.

 

KONTRAINDIKACIJE
Apsolutne kontraindikacije za transplantaciju pluća su zbog težine operativnog zahvata iposttransplatacijskih komplikacija nešto šire u odnosu na transplantaciju drugih solidnih organa. U njih spadaju nedavna zloćudna bolest (osim nekih kožnih novotvorina), HIV infekcija, aktivni B i C hepatitis, aktivno pušenje, abuzus alkohola i droga, teška psihijatrijska bolest, opetovano odbijanje medicinskih postupaka te izrazito loša socijalna situacija. Većina centara je arbitrarno postavila granicu za transplantaciju na 65 godina; tendencije zadnjih godina su da se kao kriterij uzima funkcijski status, a nesamo dob. Dobro kontrolirane druge kronične bolesti kao što su šećerna bolest, koronarna bolest i osteoporoza nisu kontraindikacija za zahvat. Pacijenti na mehaničkoj ventilaciji, ekstrakorporalnoj cirkulaciji ili s kroničnim infekcijama pluća (najčešće s P.aeruginosa) se nekada nisu smatrali dobrim kandidatima za transplantaciju, no napretkom tehnologije i usavršavanjem medicinskih postupaka smrtnost takvih pacijenta se višestruko smanjila.

 

KADA UVRSTITI PACIJENTA NA TRANSPLANTACIJSKU LISTU?
Možda najteža odluka u cijelom transplantacijskom postupku je pravovremeno uvrštenje na transplantacijsku listu. Bolesnici postaju kandidati za transplantaciju u završnoj fazi bolesti koja dovodi do izrazitog ograničavanja normalnog funkcioniranja te se preživljenje čini izglednije uz transplantaciju nego bez nje. Također potrebno je dobro procijeniti je li bolesnik još uvijek funkcijski toliko očuvan da može podnijeti tako težak zahvat. Zbog navedenog danas se rabe svjetske smjernice prema pojedinim indikacijama da bi se olakšala odluka o započinjanju predtransplantacijske obrade. Uzimaju se u obzir testovi plućne funkcije, procjena plućne cirkulacije, funkcijski status, neuspjeh konzervativne terapije, itd.

 

ISHOD TRANSPLANTACIJE I TRANSPLANTACIJA U HRVATSKOJ
Postoje razlike u preživljenju ovisno o bolesti koja je dovela do same transplantacije pluća. Prema Svjetskom registru koji obuhvaća preko 25 000 pacijenta, najbolji rezultati su postignuti kod cistične fibroze (srednje preživljenje 7,1 godinu), potom manjak α-1 antitripsina (6,1 godinu), KOPB (5,2 godine), sarkoidoza (5,1 godina), idiopatska plućna arterijska hipertenzija (4,6 godina) i idiopatska plućna fibroza (4,3 godine). Za napomenuti je da su to podatci za pacijente transplantirane u razdoblju od 1994. godine na ovamo te se razvojem novih lijekova i medicinskih postupaka srednje preživljenje rapidno povećava.
Prva i jedina transplantacija pluća u Republici Hrvatskoj je izvedena u tadašnjoj Bolnici za plućne bolesti Jordanovac. Nakon tog zahvata daljnji program transplantacije nije zaživio. Od tada za Hrvatske državljanetransplantaciju radi tim profesor Waltera Klepetka u Sveučilišnoj klinici AKH u Beču. Predtransplantacijskuobradu, uvrštenje na transplantacijsku listu i postoperativno praćenje radi tim Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb. Do sada je učinjeno 28 transplantacija pluća i dvije transplantacije srca i pluća.

 

dr. Feđa Džubur

Skoči do alatne trake