You are browsing the archive for apneja Archives - Udruga oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća.

POREMEĆAJ DISANJA U SPAVANJU (PDS)

29/10/2013 in PSD

Poremećaje disanja u spavanju karakterizira hrkanje, epizode prestanka disanja često praćene naprasnim buđenjem iz sna te prekomjerni dnevni umor i pospanost.
Brošura sadrži osnovne informacije o ovom poremećaju, a namijenjena je pacijentima.
Apneja u spavanju ozbiljan je poremećaj disanja u spavanju koji karakteriziraju opetovane epizode prestanka disanja. Pojedine epizode mogu trajati i do 2 minute.

Opstruktivna apneja u spavanju
Uslijed opuštanja mišića ždrijela dolazi do zapadanja baze jezika i stražnjeg zida ždrijela te djelomičnog ili potpunog zatvaranja dišnog puta.
Uslijed nemogućnosti prolaska zraka u pluća dolazi do nedostatka kisika u krvi na koji reagira mozak, budi bolesnika iz sna i omogućuje ponovo disanje.
Bolesnik se obično ne sjeća ovih epizoda buđenja. Uslijed ponavljanih epizoda buđenja (kojih može biti i do nekoliko stotina tijekom cijele noći), bolesnik ne može postići stadije dubokog sna te se u jutro budi umoran i pospan.
Ako je zatvaranje dišnog puta samo djelomično, tada nastaje hrkanje.
Većina pacijenata nije svjesna tih događaja tijekom noći. Najčešće partner u krevetu zamjećuje epizode prestanka disanja, a u slučaju glasnog hrkanja napušta spavaonicu.

Centralna apneja u spavanju
Uslijed izostanka podražaja za disanje iz mozga. Centralna apneja je znatno rjeđa od opstruktivne, a nastaje kada mozak ne šalje podražaje u mišiće za disanje.
Bolesnik se obično budi s osjećajem nedostatka zraka, a prisutna je i prekomjerna dnevna pospanost.
Najčešći uzrok centralne apneje su bolesti srca ili moždani udar. Osobe s centralnom apnejom često pamte epizode noćnog buđenja.

FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK APNEJE
Bolest se najčešće javlja poslije 30. godine života, nešto češće u muškaraca nego žena, ali se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, pa i u djece.

Opstruktivna apneja
1. Prekomjerna tjelesna težina
2. Opseg vrata > 44 cm
3. Usko ždrijelo, veliki krajnici, velika resica, mala brada
4. Opstruktivna apneja u obitelji
5. Korištenje alkohola, sedativa
6. Pušenje (do 3 puta veći rizik pojave opstruktivne apneje nego kod nepušača)

Centralna apneja
1. Bolesti srca (fibrilacija atrija i
dekompenzacija srca)
2. Moždani udar, tumori mozga (poremećana sposobnost mozga u regulaciji disanja)

Simptomi

  • Prekomjerna dnevna pospanost unatoč dovoljno dugom spavanju
  • Glasno hrkanje, jače izraženo u opstruktivnoj apneji
  • Epizode prestanka disanja od nekoliko sekundi do dvije minuta, a potom naprasno buđenje.
  • Buđenje s osjećajem suhoće usta
  • Jutarnja glavobolja, smetnje koncentracije, razdražljivost

KOMPLIKACIJE APNEJE U SPAVANJU
Apneja u spavanju je ozbiljna bolest sama po sebi, a isto tako povezana je s nizom komplikacija.

1.Komplikacije srčanog i krvnožilnog sustava
Uslijed smanjene razine kisika u krvi (kao posljedice opstrukcije dišnog puta) dolazi do porasta krvnog tlaka. Što je apneja težeg stupnja, to je rizik povišenog krvnog tlaka veći. Ukoliko osoba već boluje od neke srčane bolesti, apneja tada može biti i uzrok iznenadne smrti.
Dakle, opstruktivna apneja može pogoršati postojeću srčanu bolest, dovesti do poremećaja srčanog ritma, moždanog udara i iznenadne smrti bolesnika.
Kod centralne apneje srčana bolest je obično uzrok apneje, a rijetko posljedica.

2.Dnevni umor i pospanost
Uslijed učestalih epizoda buđenja bolesnik ne može postići stadije dubokog sna te zbog toga nema ni potrebnog odmora organizma.
Bolesnik je ujutro pospan, razdražljiv, često ima glavobolju, otežanu koncentraciju, zaspi u tijeku posla ili za volanom automobila. Osobu s apnejom u spavanju često se na poslu krivo shvaća kao neradnika.
Školska djeca i adolescenti obično imaju probleme s učenjem, ne mogu se koncentrirati niti zadržati pažnju na dulje vrijeme.

KOMPLIKACIJE APNEJE U SPAVANJU
Apneja u spavanju je ozbiljna bolest sama po sebi, a isto tako povezana je s nizom komplikacija.
3.Povećani rizik od operativnih zahvata (opća anestezija)

Zbog poremećaja disanja u položaju na leđima kod osobe s apnejom u spavanju, obvezatno treba preoperativno o tome informirati anesteziologa (povećani rizik za op. zahvat).
4.Sociološki moment
Zbog glasnog hrkanja, partner često napušta spavaću sobu, dolazi do svađa i raspada brakova. Nije ni zanemariv moment razdražljivosti i psihičke deprivacije osobe oboljele od apneje, a često je pridruženo učestalo noćno mokrenje i impotencija. Gastroezofagealni refluks češće se nalazi kod bolesnika s apnejom. Djeca koja boluju od apneje u spavanju često su hiperaktivna pa i zbog toga imaju probleme u školi.
DIJAGNOSTIKA APNEJE U SPAVANJU
Dijagnoza apneje u spavanju postavlja se na temelju:

1. Tipičnih anamnestičkih podataka (hrkanje, prekomjerna dnevna pospanost, umor)
2. Izgleda bolesnika (prekomjerna tjelesna težina, povećani opseg vrata, mala brada, deformacije čeljusti)
3. Skrining testova (Epworthov upitnik , Berlinski upitnik, Test uspavljivanja)
4. Oksimetrijskog nalaza niske razine kisika u arterijskoj krvi tijekom spavanja
5.Prijenosnih sustava za cjelonoćno testiranje – Bolesnik dobije na kućnu upotrebu prijenosni aparat koji tijekom noći bilježi parametre disanja, rada srca, pokrete dišnih mišića, količinu kisika u krvi. Rezultati se bilježe na neki medij (npr.magnetsku karticu) i naknadno očitavaju. Ovakve sustave za testiranje u kući bolesnika koriste i neke ustanove za bolničko testiranje.
6.Cjelonoćna polisomnografija
Predstavlja zlatni standard dijagnostike apneje, a sastoji se od kontroliranog, kontinuiranog, cjelonoćnog praćenja bolesnika u bolničkim uvjetima, uz bilježenje niza parametara u realnom vremenu: moždane funkcije, pokreta očiju, protoka zraka kroz nos i usta, pokreta dišnih mišića, rada srca, količine kisika u krvi.
7.Radiomorfometrijska mjerenja (CT glave i vrata)
8. Dodatna obrada – ORL-u slučaju anatomskih anomalija nosa, brade, ždrijela.
Kardiološka – kod centralne apneje u spavanju, povišenog krvnog tlaka, poremećaja srčanog ritma.

LIJEČENJE OPSTRUKTIVNE APNEJE U SPAVANJU
Lakše slučajeve apneje može se pokušati liječiti općim mjerama, redukcijom tjelesne težine, spavanjem na bok, izbjegavanjem alkoholnih i gaziranih pića u popodnevnim satima, prestankom pušenja, higijenom spavanja. Ukoliko navedene mjere ne daju rezultate ili se radi o teškim slučajevima apneje u spavanju, dolaze u obzir slijedeći terapijski postupci:
1.CPAP (Continuous positive airway pressure) – potpora disanju kontinuiranim pozitivnim tlakom. Radi se o aparatu koji upuhuje zrak u dišni put preko maske stavljene na nos ili na usta i nos koju bolesnik nosi tijekom spavanja. Zrak se upuhuje pod tlakom od 4 -20 cm H2O i na taj način sprječava kolaps dišnog puta. Na žalost, neki bolesnici ne podnose CPAP.
Posebno su pogodni CPAP aparati sa samoregulirajućim tlakom, npr. BiPAP/AUTO cpap aparat koji snizuje tlak tijekom izdisaja, a povećava ga tijekom udisaja što bolesniku omogućuje ugodniju primjenu
2.Kirurško liječenje – sastoji se u anatomskoj rekonstrukciji anomalije gornjih dišnih puteva ili djelomičnom odstranjenju tkiva ždrijela (krajnici, meko nepce, resica). Najpoznatiji operativni zahvat je uvulopalatofaringoplastika koja je posebno učinkovita u saniranju hrkanja. Zahvatom nožem ili laserom odstranjuje se dio mekog nepca, resica te krajnici.
Operativne korekcije čeljusti povlači se donja čeljust prema naprijed, što povećava prostor iza baze jezika te onemogućava zatvaranje dišnih puteva.
Traheostomija – postavlja se kanila u dušnik. Kanila ima poklopac koji se tijekom dana zatvara, a po noći otvara tako da bolesnik diše kroz kanilu.
3.Oralne proteze – razni fiksatori koji sprječavaju zapadanje jezika u snu ili fiksiraju čeljusti. Vrlo su neugodne za korištenje, nisu u upotrebi u značajnijoj mjeri. Radi se o protezama koje pretežno preferiraju stomatolozi.

LIJEČENJE CENTRALNE APNEJE
1.CPAP, posebno BiPAP, ventilacija
2.ASV adaptivna servo – ventilacija. Aparat najprije testira ventilaciju bolesnika, podatke pohranjuje u memoriju te za vrijeme spavanja koristi pohranjene podatke i sprječava pojavu apneje. Ova metoda liječenja je posebno pogodna za centralnu apneju.
3.Liječenje srčane ili neuromuskularne bolesti
4.Dodatno liječenje kisikom u kontinuiranom protoku tijekom spavanja.

DODATNE MJERE I POSTUPCI U ZBRINJAVANJU APNEJE
1.Redukcija tjelesne težine, po potrebi i bolnički kontrolirana
2.Izbjegavanje tableta za spavanje, alkohola, gaziranih pića i nikotina.
3.Izbjegavanje spavanja na leđima, korištenje bočnog položaja
4.Održavanje prohodnosti nosa – inhalacija slanih otopina ili kratkotrajno nosni dekongestivi.

Pitanje alternativnih postupaka u zbrinjavanju apneje u spavanju.
Za sada nema pouzdanih podataka koji bi ukazivali na opravdanost primjene alternativnih metoda. Akupunktura se spominje kao mogući terapijski postupak, ali samo u kombinaciji sa standardnim terapijskim postupcima.

UPUTA ZA BOLESNIKA

Polysomnografska snimanja provode se 2-3 noći za redom.
Dužina boravka u ustanovi ovisi o polysomnografskom nalazu; ako je nalaz pozitivan (osoba ima poremećaj disanja u spavanju,) potrebna je još jedna noć polysomnografskog snimanja s primjenom CPAP-a.
Obavijest o dužini boravaka dobiva se od strane liječnika nakon prve noći snimanja po očitanju nalaza.

Kako se pripremiti za noćno snimanje?
Osobe moraju imati čistu kosu, muškarci moraju i
mati obrijanu bradu, žene bez laka na noktima, lagana odjeća za spavanje, papuče, pribor za osobnu njegu. Tijekom dana (popodneva) izbjegavati spavanje, konzumiranje kave, čaja, gaziranih pića, alkohola i lijekova za spavanje te diuretika (lijekove za izmokravanje). Potrebno je ponijeti medicinsku dokumentaciju.

Napomena: osobe koje imaju redovitu terapiju u kojoj su uključeni sedativi ne moraju izbjegavati primjenu terapije radi snimanja.

Kome i gdje se moram javiti kod prijema u kliniku?

  • Osobe koje su naručene u svim danima u tjednu osim petka, dolaze u 20,00h (navečer) u Kliniku.
  • Pacijenti naručeni petkom dolaze u 8,00h (ujutro) .
  • Na večer se obavljaju rutinske laboratorijske pretrage: vađenje krvi, plinska analiza art. krvi, EKG, RTG srca i pluća. Nakon toga ispunjavaju se skrining upitnici, a potom se pacijent smješta u sobu gdje će se obaviti snimanje. Dijagnostičko snimanje treba početi u vrijeme kada pacijent kod kuće obično odlazi na spavanje. Polysomnografsko snimanje završava ujutro u 6,00h.
  • U 8,00 (ujutro) se obavlja spirometrija. Nakon toga nema daljnih pretraga sve do navečer, kad se ponavlja polysomnografsko snimanje.

Napomena: snimanje mora započeti najkasnije u 23,00h.

Za osobe koje dolaze na kontrolnu polysomnografiju

  • Nakon pribavljanja CPAP aparata za kućnu primjenu isti se koristi tijekom 1-2 mjeseca i potom se pacijent naručuje na Kontrolnu polysomnografiju.

Napomena; prilikom nabavke CPAP aparata ovlašteni dobavljač postavit će parametre tlakova prema uputi iz otpusnog pisma.

  • Na kontrolni pregled potrebno je ponijeti svoj CPAP aparat.
  • Bez polysomnografskog snimanja ne može se pretpostavljati je li primjena CPAP aparata efikasna.
  • Ako parametri polysomnografije s pacijentovim CPAP-om nisu zadovoljavajuči, potrebno je ponoviti polysomnografsko snimanje s bolničkim CPAP-om da se utvrde nepravilnosti.
  • Bitno je naglasiti, da je kod znakova infekcije sinusa ili srednjeg uha, primjena CPAP-a privremeno kontraindicirana. Obzirom da CPAP upuhuje zrak koji isušuje sluznicu nosa i usta, važno je preventivno ovlaživanje zraka putem ovlaživača koji je dio aparata. Kao sredstvo ovlaživanja koristi se destilirana voda. Isto tako je važna zaštita sluznice nosa, kapima koje će ordinirati liječnik.

Naručivanje za polysomnografsko snimanje?
Za termin zvati radnim danom

  • Od 8,00 do 10,00
  • Od 17,00 do 22,00

Na broj telefona 091 2386 101
Potrebna je uputnica za bolničko liječenje, šifra djelatnosti «B»

  • Potrebno je faksirati uputnicu na broj faksa
  • 01/ 2347 535 radnima danom do 15,00 h.
  • Za provjeru primitka uputnice možete nazvati prijemnu ambulantu na broj 01/ 2358 165
  • Poželjno je imati dopunsko osiguranje jer bez njega plaćate participaciju i do 3.000,00kn.

Klinika za plućne bolesti Jordanovac
Jordanovac 104,
Zagreb

Laboratorij za dijagnostiku poremećaja disanja u spavanja
Dr. B. Sever

Eksa Grupa d.o.o.
Tel: +385 1 3380 608, Fax: +385 1 3380 700
Domaslovečka 40, Domaslovec, 10430 Samobor
www.eksagrupa.hr
e-mail adresa:
davor.frkin@eksagrupa.hr
sanja.frkin@eksagrupa.hr

MEĐUNARODNI DAN SPAVANJA

01/08/2013 in Projekti

Povodom Međunarodnog dana spavanja organizirana je javna tribina o problemima apneje u spavanju u organizaciji Udruge JEDRA Predsjednica udruge Sandra Karabatić i TORAKS predsjednik Prof. Dr.sc. Miroslav Samaržija, te suorganizatora Udruge Apneja i Hrvatskog somnološkog društva, Hrvatskog liječnićkog zbora.

19.03.2012 u Zagrebu, Dukljaninova 3/2 prostorije Udruge TORAKS I JEDRA

Na tribini su sudjelovali liječnici različitih specijalnosti i više medicinske sestre koje se bave problematikom apneje u spavanju i osobe koje boluju od apneje. Trećinu života provodimo spavajući, a o tome kako spavamo ovisi kvaliteta one druge dvije trećine života koje provodimo budni.
Spavanje krijepi, pomlađuje, vraća vitalnost, ljepotu, mir sposobnost koncentracije, te nije pretjerano reći da je spavanje pola zdravlja i ljepote. Noćna ne naspavanost može dovesti do dnevne pospanosti, zamora, slabe koncentracije i loše memorije, te povećati rizik pogrešaka i nezgoda.
Poremećaj spavanja vrlo je česta smetnja, predstavlja poteškoće pri usnivanju ili trajanju spavanja, a izazivaju ga najraznovrsniji uzroci; fizički, kao što je svrbež ili bol, zatim neodgovarajuća posteljina, tjeskobnost ili uzrujanost, loša probava, uzbuđenost, konzumiranje čaja ili kave prije odlaska na spavanje, nedostatna fizička aktivnost, zagušljiva spavaća soba, potreba za mokrenjem tijekom noći ili prestanak disanja u snu tzv Apneja.
Apneja u snu je medicinski poremećaj. Uzrok su pogrešni signali koje odašilje mozak, ali, najčešće, radi se o kolapsu mišića relaksiranih tokom sna, koji zatvore dišne putove i prekinu disanje.Traje i duže od deset sekundi, ponekad se ponavljaju od 20-60 puta u satu, ili čak i češće – stotinama puta svake noći. Posljedica: loš san i neispavanost. Zbog opstrukcije disanja u SAD-u svake dvije sekunde netko zaspe za volanom i izazove prometnu nesreću, a svakih 28 sekundi, kako je nedavno objavio CNN, ta nesreća ima fatalne posljedice. Da bi barem djelomično otklonili takvu opasnost većina zemalja, uključujući primjerice Bugarsku, testira profesionalne vozače da se utvrdi imaju li takav poremećaj. Hrvatska, međutim, nije u toj skupini. Kod nas rijetko tko i zna što znači pojam opstrukcijske apneje,. Manjak sna može dovesti do pada imuniteta, postajemo podložniji različitim bolestima i poremećajima, od obične prehlade pa sve do dijabetesa i drugih ozbiljnih stanja.
Od Apneje u RH predpostavlja se da boluje 2%ženske i 4% muške populacije u dobi od 30 do 60 godine života.
CPAP uređaj nalazi se na zadovoljstvo svih kojima je potreban, ali i zdravstvenom osoblju koje se bavi ovom problematikom od 01.ožujka 2012 na listi HZZO.a.

U RH apnejom se bave tri vodeća centra Medicinski fakultet u Splitu, KBC Zagreb- Klinika Jordanovac, Centar za poremečaj spavanja Klinika za psihijatriju Vrapče.
Specijalna bolnica za plućne bolesti Rockffellerova, Dječja bolnica Srebrenjak, KBC Rijeka – pulmologija, KBC Osijek- neurologija. Istaknula je Predsjednica Udruge Jedra Sandra Karabatić bacc. sestrinstva

Na tribini uzvanici su mogli postavljati pitanja i pogledati kako izgleda CPAP uređaj

Mr.sc. B. Sever upoznao nas je sa simptomima apneje koji ometaju svakodnevno funkcioniranje i ostavljaju trajne posljedice na zdravlje oboljelog te koji su to sustavi u našem organizmu podložni promjenama za vrijeme apneje .
T.Alfirević-Ungarov dr.med. dala je odgovor na pitanje Da li se apneja može izlječiti i kako procijeniti uspješnost CPAP terapije

Prof.dr.sc. D.Đanić dao je osvrt na operativni pristup u liječenju apneje, i indikacije za takav zahvat.

Dr.sc. R. Gjergja Juraški naglasila je da problem apneje nalazimo i u dječjoj dobi, koji su uzroci i kako apneja djeluje na dječji organizam.

Andreja Šajnić bacc.sestrinstva radi u kabinetu za polisomnografiju Klinike Jordanovac pet godina i prošla je naprednu edukaciju za somnologiju. Napisala je brošuru namjenjenu pacijentima koji boluju od apneje. Kroz svoj rad uvidjela je koliko je važna dobra priprema pacijenta za dijagnostičku pretragu polisomnografiju. Dobra priprema uključuje razgovor s pacijentom, ali i pisani materijal koji pacijenti dobiju kod naručivanja. Ovakav pristup uvelike smanjuje potrebu za ponavljanjem pretrage, ali i osigurava bolju suradnju pacijenta za vrijeme pretrage.
Polisomnografija je pretraga koja se radi za vrijeme spavanja. Dok pacijent spava medicinska sestra prati kako pacijent spava tijekom noći, pazi da se koji dio senzora ne odvoji, bilježi parametre tokom noći.
Uloga medicinske sestre kod polisomnografije i primjene CPAP-a je velika i znatno doprinosi uspješnosti kako dijagnostičke pretrage tako i primjene CPAP-a.

Apneja u spavanju samo je jedna u nizu dijagnoza koja zahtjeva multidisciplinarni pristup koji osim zdravstvenog osoblja mora uključivati i udruge pacijenata.

Udruge su predstavnici oboljelih i imaju ulogu u prezentiranju problema s kojima se oboljeli susreću i pronalazi riješenja za njihovo riješavanje ili ublažavnje dobrom suradnjom sa stručnim društvima i zakonodavnim tijelima.

Skoči do alatne trake