You are browsing the archive for astma Archives - Udruga oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća.

Što je Astma?

01/08/2013 in Astma

Astma je česta bolest pluća koja zahvaća milijune ljudi širom svijeta. Javlja se u svim rasama, a pojavnost se značajno razlikuje u različitim podnebljima. Primjećuje se porast oboljelih od astme, osobito u razvijenim zemljama što se dijelom može i pripisati boljim dijagnostičkim metodama te boljoj dostupnosti medicinske skrbi. Najčešće se javlja u djece, osobito do 5. godine života. U oko polovine bolesnika astma se javlja prije 10. godine života. Prvotno je češća u dječaka dok nakon puberteta astma postupno postaje češća u žena.

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva. Uzrokovana je suženjem dišnih puteva u plućima. Nastaje međudjelovanjem upalnih stanica našeg imunološkog sustava (mastocita, eozinofila, makrofaga, neutrofila, limfocita), upalnih posrednika (kao što su histamin, leukotrieni, prostaglandini), te tkiva i stanica dišnih putova. Simptomi astme uključuju piskanje, kašalj, stezanje u prsima i otežano disanje. Napadaji astme mogu biti povremeni, ali je upala dišnih putova kronično prisutna. Između napadaja može doći do potpune remisije bolesti.

1.Astmu možemo podijeliti na:
ALERGIJSKU ( EGZOGENU ) ASTMU
Karakterizirana je povišenom razinom Imunoglobulin E (IgE) antitijela usmjerenih protiv različitih okolišnih alergena. Sam alergijski napadaj najčešće nastupa nakon 15 minuta od izlaganja alergenu. Također je dokazana genetska sklonost, odnosno povećana učestalost unutar pojedinih obitelji. Prati se velika učestalost ekcema i alergijskog rinitisa. Smatra se da čak 90% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis te da oko 40% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu. Alergijski rinitis često prethodi astmi, pa se smatra izravnim čimbenikom rizika u njenom razvoju. Za učinkovito liječenje astme neophodno je istovremeno liječenje i alergijskoga rinitisa. Napadaji se najčeće javljaju u prva tri desetljeća života. Karakterizirana je i sezonskim simptomima. Obilježavaju je pozitivni kožni alergološki testovi i specifično bronhoprovokacijsko testiranje na specifične alergene. Ova vrsta astme ima tendenciju remisiji nakon djetinjstva.

NEALERGIJSKU (ENDOGENU ) ASTMU
Uzroci nealergijske astme najčešće su nepoznati. Karakterizirana je pojavnošću u dobi iznad 30 godina starosti i to u bolesnika bez atopijske dijateze s normalnim IgE. Također se značajno manje atopije i astme pronalazi u obiteljskoj anamnezi. Prati se odsustvo povišenih vrijednosti serumskog IgE, negativan kožni alergološki test i specifično bronhoprovokacijsko testiranje na specifične alergene.
Također je karakterizirana smanjenim odgovorom na terapiju. Poznata je sklonost trajnim simptomima i teškoj astmi koja rezultira fiksiranom opstrukcijom dišnih putova.

2.Simptomi astme

Najčešći simptom astme je piskanje u plućima. Drugi simptomi koji se također javljaju su kašalj, nedostatak zraka, kratkoća daha, pritisak u prsima te karakteristični noćni simptomi u smislu kašlja i nedostatka zraka.
Simptomi se najčešće javljaju u sklopu egzacerbacija astme te su najčešće uzrokovani uslijed izlaganja alergenima ili nealergijskim trigerima kao što su dim ili hladni zrak. Simptomi astme se mogu pogoršati tijekom tjelovježbe, virusne infekcije ili kod stresa.
Javite se vašem liječniku u slijedećim slučajevima:

  • Kronični kašalj ili kašljucanje koje stalno traje ili se pogoršava tijkom tjelovježbe ili noći
  • Tipičan zvuk piskanja ili “sviranja” u prsima koje se javlja tijekom izdaha
  • Kraktoća daha ili ubrzano disanja osobito tijekom tjelovježbe.
  • Pritisak i težina u prsištu
  • Neobjašnjivi umor

Bilo bi poželjno pratiti obrazac pojavljivanja simptoma. Obratite pažnju ukoliko se simptomi javljaju:

  • Noću ili rano ujutro
  • Za vrijeme ili nakon vježbanja
  • Tijekom određenih godišnjih doba
  • Tijekom stresa, plakanja ili smijanja
  • Nakon izlaganja određenoj supstanci

3. Klasifikacija astme
Astmu možemo klasificirati na osnovu GINA smjerinaca prema stupnju težine astme i prema učestalosti napadaja i stupnju opstrukcijskih smetnji ventilacije (PEF – vršni protok zraka, FEV1 – forsirani ekspiratorni volumen tijekom prve sekunde ekspiracije):
Povremena astma – napadaji se javljaju manje od jednom tjedno, a noćni napadaji manje od dvaput mjesečno. PEF ili FEV1 > 80% normale
Blaga trajna astma – napadaji se javljaju više od jednom tjedno, ali manje od jednom dnevno, a noćni napadaji više od dvaput mjesečno. PEF ili FEV1 > 80% normale, varijabilnost PEF-a 20 – 30%.
Umjerena trajna astma – svakodnevni napadaji, a noćni napadaji više od jednom tjedno. PEF ili FEV1 60 – 80% normale, varijabilnost PEF-a > 30%.
Teška trajna astma – učestali dnevni i noćni napadaji. PEF ili FEV1 < 60%, varijabilnost PEF-a > 30%.

4. Dijagnoza astme

Postavlja se na osnovu liječničkog pregleda odnosno detaljne anamneze i kliničkog statusa. Osnovni test plućne funkcije je spirometrija. Sama pretraga je bezbolna i neivanzivna. Za vrijeme izvođenja spirometrije uzimate duboki udah i snažno izdahnete zrak kroz cijev spojenu na spirometar. Dva najbitnija paramtera koja se dobivaju ovim testiranjem su forsirani vitalni kapacitet (FVC), koji predstavlja maksimalnu količinu zraka koju možete izdahnuti nakon maksimalnog udaha te forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi (FEV1), koji predstavlja maksimalnu količinu zraka koju možete izdahnuti u prvoj sekundi nakon maksimalnog udaha. Test se može i izvoditi da se prije samog testiranja udahne bronhodilatator, lijek koji širi bronhe. Ukoliko je došlo do povećanja određenih spirometrijskih parametara za više od 15% moguće je da se radi o astmi. Ponekad usprkos urednim vrijednostima spirometrije liječnik može posumnjati da imate astmu te ukoliko je tako, možda će biti potrebna dodatna ispitivanja kao što je bronhoprovokacijski test metkolinom.

5. Liječenje astme
Cilj optimalnog liječenja astme je postizanje potpune kontrole i kvalitete života s najmanjom dozom lijekova (posebice sistemskih kortikosteroida). Liječenje astme široki je pojam koji objedinjuje medikamentozne, higijensko epidemiološke i edukativne mjere. Medikamentozne mjere liječenja astme definirane su GINA smjernicama i ovise o težini bolesti. Izbor terapije je diktiran težinom bolesti, terapeutskim odgovorom, drugim bolestima pacijenta, kao i neželjenim nuspojavama lijekova. Lijekovi koji se koriste u liječenju astme mogu se svrstati u dvije osnovne skupine: lijekovi koji suzbijaju upalu (protuupalni lijekovi) i lijekovi koji šire dišne putove (bronhodilatatori).
Vaš liječnik će odabrati najprikladniju vrstu terapije prema stupnju Vaše bolesti. Međutim sam bolesnik mora biti aktivan sudionik u svom liječenju što zahtijeva dobru informiranost bolesnika o svojoj bolesti.

Dr.Marina Serdarević, doc.dr.sc. Suzana Kukulj

  • Global Initiative for Asthma
    Resources for management of asthma, leaflets in several languages.
    http://www.ginasthma.com/

Upitnik o kontroli astme

16/07/2013 in Astma

Klikom na sljedeći link http://www.astma.hr/upitnik_act/index2.asp doći ćete do stranice koja će Vam ponuditi na ispunjavanje upitnik o kontroli astme.

Kad ste gotovi, i kad sve ispunite, odgovore možete poslati i na temelju njih ćete dobiti odgovor.

Skoči do alatne trake