You are browsing the archive for Toraks Archives - Udruga oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća.

Želim disati – Udruga Jedra

01/08/2013 in Projekti

Prema podacima iz 2008. godine, u Hrvatskoj puši 28 posto muškaraca i 22 posto žena. Posebno zabrinjava činjenica da svaka 10. djevojčica i svaki 8. dječak redovito puši od svoje trinaeste godine, dok 29 posto tinejdžera aktualno puši.

Ovakva statistika je jedan od razloga zbog kojih Udruga za pomoć oboljelima od raka pluća i drugih bolesti pluća ‘Jedra’ u suradnji s agencijom ‘Papirnati avion’, uz potporu Hrvatskog torakalnog društva ‘Toraks’ i Ministarstva zdravlja, organiziraju projekt ‘Želim disati’. Cilj projekta je osvijestiti djecu o važnosti pravilnog disanja u svakodnevnom životu i smanjenju broja novih pušača u populaciji.

Kroz igru i rad s odgajateljima i učiteljima djeca će dobiti informacijeo dišnom sustavu, štetnosti udisanja zagađenog zraka, ispušnih plinova i dima cigareta te upoznati tehnike pravilnog disanja i pravilnog pranja ruku. Implementacijom naučenog djeca će unaprijediti i zaštititi svoje zdravlje, što može doprinijeti boljim rezultatima u učenju, sportskim aktivnostima, pjevanju, poručuju iz udruge.

Misija projekta uključivanje je svih struktura društva u promociju zdravlja, osvješćivanje važnosti nezapočinjanja i prestanka pušenja te štetnom utjecaju pasivnog pušenja na najmlađe. Dugoročni cilj projekta je smanjenje broja novih pušača u adolescenata te smanjenje incidencije kronične opstruktivne plućne bolesti i drugih bolesti pluća, uključujući zloćudni rak pluća, koji su izravno ili posredno posljedica duhanskog dima.

Važnost pravilnog disanja kod djece predškolske dobi (Sandra Karabatić)

Disanje je najvažniji životni proces ljudskog organizma

    • prosječan čovjek bez hrane može živjeti oko tri tjedna, bez vode oko tri dana, no bez kisika samo tri minute.
    • Pluća su jedan od glavnih puteva eliminacije nečistoća iz organizma.
    • naša su pluća u stanju izbaciti oko 250 vrsta otpadnih tvari.

Savršeni stroj zvan dišni sustav

    • usnice, usna šupljina,
    • nos, nosna šupljina,
    • ždrjelo,
    • grkljan,
    • dušnik,
    • bronhi, bronhiole,
    • alveolarni ductusi i alveole
    • Nos mehanički čisti i zagrijava zrak,
    • ždrjelo prima zrak iz nosne šupljine i zagrijava ga na temperaturu tijela,
    • grkljanu je glavna uloga disanje, ali i fonacija, no ima još jednu važnu ulogu, sprječava svojim poklopcom ulazak hrane u pluća.
    • Kroz dušnik zrak putuje u bronhe iz bronha i bronhiola zrak dolazi do
    • alveola koje predstavljaju najvažniji dio pluća jer se upravu tu odvija razmjena plinova.

Disanje se odvija kroz dva pokreta a to je udah i izdah

    • Normalan broj dišnih ciklusa je 12udisaja/minuti,
    • volumen udahnutog zraka pri jednom udahu oko 500ml,
    • minutni volumen disanja ili količina zraka koja prođe kroz pluća  je oko 6litara/min.

Pravilno disanje

    •  održavamo specifičnu ravnotežu između O2 i CO2 ( odgovarajuća brzina i dubina disanja).
    • Dugačkim i sporim disanjem izbacujemo više CO2, brži je protok kisika u organizam,
    • više kisika dolazi do mozga i mišića.
    • Izbacivanje toksina čak je 15 puta brže.

Nepravilno disanje

    • večina odraslih diše nepravilno.
    • Nepravilno disanje je nepotpuno i plitko,
    • koristi se svega 30-40% kapaciteta pluća,
    • dah je sve plići i kraći,
    • kapacitet pluća sve manji.

Zašto nepravilno dišemo?

    • Jedan od uzroka je nepravilno držanje
    • Disanje kao spontani, automatski fenomen koji ne ovisi o nama
    • Stil života,
    • Usvojene navike
    • okoliš

Zdravstvena slika kroz statističke pokazatelje

    • respiratorne bolesti vodeći uzrok hospitalizacija kod djece.
    • Djeca  sklona nepravilnom držanju.
    • svaka 10. djevojčica i svaki 8. dječak u Hrvatskoj redovito puši od svoje 13-te godine ili ranije,
    • 29 % tinejdžera izjavljuje da aktualno puši.

Zdravstvena slika kroz statističke pokazatelje

    • Hrvatska  prema EUROSTAT-u, na 4. mjestu po smrtnosti od raka u Europi, a
    • druga po smrtnosti od raka pluća, koji je od svih zloćudnih bolesti u Hrvatskoj i najčešći uzrok smrti i u muškaraca i u žena.
    • Prevalencija KOPB-a ,posljednjih 50 godina porasla za 163 posto.
    • Prema mortalitetu i morbiditetu KOPB se nalazi na četvrtom mjestu, procjenjuje se da od KOPB-a boluje oko 600 milijuna ljudiu svijetu.
    • Najvažniji uzročni čimbenik nastanka KOPB-a je pušenje cigareta.

Najvažniji uzročni čimbenik nastanka KOPB-a je pušenje cigareta.

    • Pušenje kao jedan od neprijatelja disanja prepoznat je od zdravstvenih profesionalaca.
    • WHO je proglasila 31.05. kao Svjetski dan nepušenja, pokrenula i podržala brojne projekte s ciljem osvješčivanja šire javnosti o štetnost duhanskog dima osobito u mladih.

Da li samo prestanak pušenja doprinosi smanjenju ili nestanku ovih bolesti?

    • Disanje je ključno za život, ali vrlo mali broj ljudi zna da je način na koji dišemo važan za zdravlje koliko i način prehrane i životni stil koji vodimo.
    • Disanje je proces kojim opskrbljujemo krv kisikom i eliminiramo nečistoće iz organizma. To  je važno ne samo za funkcioniranje respiratornog sustava, već za normalno funkcioniranje cijelog organizma.
    • Istraživanja pokazuju kako večina ljudi diše plitko i da toga nisu svijesni.
    • Život u urbanim sredinama s  onečišćenim zrakom od ispušnih plinova automobila, tvornica, velik broj aktivnih pušača, boravak u zatvorenim prostorijama dodatno opterečuje i smanjuje kvalitetu dišnog sustava.
    • Edukaciju o važnosti pravilnog disanja potrebno je započeti već u predškolskoj dobi.
    • Upoznavanje djece s tehnikom pravilnog disanja i vježbama za jačanje kapaciteta pluća, definiranje “prijatelja” i“neprijatelja”disanja imat će velik utjecaj na pravilan rast i razvoj.
    • Djeca uče kroz igru. Igra je drukčijeg ritma i slobodnija od formalnog učenja, no to ne znači da joj nedostaje struktura od poznatih elementa. Igra je često jednostavno ponavljanje nekih zadataka ponovno i ponovno, iako često pri tom nije potrebno mnogo razmišljanja, ona nije beznačajna.
    • Praksa pretvara ponašanje u vještinu i čini je automatskom.
    • Upravo to želimo postići,

Život započinje udahom, a završava izdahom!

    • Osvješčivanjem važnosti pravilnog disanja dugoročno ćemo smanjiti broj pušača u adolescenata, a time i smanjiti broj oboljelih od kroničnih opstruktivnih bolesti pluća i raka pluća.

MEĐUNARODNI DAN SPAVANJA

01/08/2013 in Projekti

Povodom Međunarodnog dana spavanja organizirana je javna tribina o problemima apneje u spavanju u organizaciji Udruge JEDRA Predsjednica udruge Sandra Karabatić i TORAKS predsjednik Prof. Dr.sc. Miroslav Samaržija, te suorganizatora Udruge Apneja i Hrvatskog somnološkog društva, Hrvatskog liječnićkog zbora.

19.03.2012 u Zagrebu, Dukljaninova 3/2 prostorije Udruge TORAKS I JEDRA

Na tribini su sudjelovali liječnici različitih specijalnosti i više medicinske sestre koje se bave problematikom apneje u spavanju i osobe koje boluju od apneje. Trećinu života provodimo spavajući, a o tome kako spavamo ovisi kvaliteta one druge dvije trećine života koje provodimo budni.
Spavanje krijepi, pomlađuje, vraća vitalnost, ljepotu, mir sposobnost koncentracije, te nije pretjerano reći da je spavanje pola zdravlja i ljepote. Noćna ne naspavanost može dovesti do dnevne pospanosti, zamora, slabe koncentracije i loše memorije, te povećati rizik pogrešaka i nezgoda.
Poremećaj spavanja vrlo je česta smetnja, predstavlja poteškoće pri usnivanju ili trajanju spavanja, a izazivaju ga najraznovrsniji uzroci; fizički, kao što je svrbež ili bol, zatim neodgovarajuća posteljina, tjeskobnost ili uzrujanost, loša probava, uzbuđenost, konzumiranje čaja ili kave prije odlaska na spavanje, nedostatna fizička aktivnost, zagušljiva spavaća soba, potreba za mokrenjem tijekom noći ili prestanak disanja u snu tzv Apneja.
Apneja u snu je medicinski poremećaj. Uzrok su pogrešni signali koje odašilje mozak, ali, najčešće, radi se o kolapsu mišića relaksiranih tokom sna, koji zatvore dišne putove i prekinu disanje.Traje i duže od deset sekundi, ponekad se ponavljaju od 20-60 puta u satu, ili čak i češće – stotinama puta svake noći. Posljedica: loš san i neispavanost. Zbog opstrukcije disanja u SAD-u svake dvije sekunde netko zaspe za volanom i izazove prometnu nesreću, a svakih 28 sekundi, kako je nedavno objavio CNN, ta nesreća ima fatalne posljedice. Da bi barem djelomično otklonili takvu opasnost većina zemalja, uključujući primjerice Bugarsku, testira profesionalne vozače da se utvrdi imaju li takav poremećaj. Hrvatska, međutim, nije u toj skupini. Kod nas rijetko tko i zna što znači pojam opstrukcijske apneje,. Manjak sna može dovesti do pada imuniteta, postajemo podložniji različitim bolestima i poremećajima, od obične prehlade pa sve do dijabetesa i drugih ozbiljnih stanja.
Od Apneje u RH predpostavlja se da boluje 2%ženske i 4% muške populacije u dobi od 30 do 60 godine života.
CPAP uređaj nalazi se na zadovoljstvo svih kojima je potreban, ali i zdravstvenom osoblju koje se bavi ovom problematikom od 01.ožujka 2012 na listi HZZO.a.

U RH apnejom se bave tri vodeća centra Medicinski fakultet u Splitu, KBC Zagreb- Klinika Jordanovac, Centar za poremečaj spavanja Klinika za psihijatriju Vrapče.
Specijalna bolnica za plućne bolesti Rockffellerova, Dječja bolnica Srebrenjak, KBC Rijeka – pulmologija, KBC Osijek- neurologija. Istaknula je Predsjednica Udruge Jedra Sandra Karabatić bacc. sestrinstva

Na tribini uzvanici su mogli postavljati pitanja i pogledati kako izgleda CPAP uređaj

Mr.sc. B. Sever upoznao nas je sa simptomima apneje koji ometaju svakodnevno funkcioniranje i ostavljaju trajne posljedice na zdravlje oboljelog te koji su to sustavi u našem organizmu podložni promjenama za vrijeme apneje .
T.Alfirević-Ungarov dr.med. dala je odgovor na pitanje Da li se apneja može izlječiti i kako procijeniti uspješnost CPAP terapije

Prof.dr.sc. D.Đanić dao je osvrt na operativni pristup u liječenju apneje, i indikacije za takav zahvat.

Dr.sc. R. Gjergja Juraški naglasila je da problem apneje nalazimo i u dječjoj dobi, koji su uzroci i kako apneja djeluje na dječji organizam.

Andreja Šajnić bacc.sestrinstva radi u kabinetu za polisomnografiju Klinike Jordanovac pet godina i prošla je naprednu edukaciju za somnologiju. Napisala je brošuru namjenjenu pacijentima koji boluju od apneje. Kroz svoj rad uvidjela je koliko je važna dobra priprema pacijenta za dijagnostičku pretragu polisomnografiju. Dobra priprema uključuje razgovor s pacijentom, ali i pisani materijal koji pacijenti dobiju kod naručivanja. Ovakav pristup uvelike smanjuje potrebu za ponavljanjem pretrage, ali i osigurava bolju suradnju pacijenta za vrijeme pretrage.
Polisomnografija je pretraga koja se radi za vrijeme spavanja. Dok pacijent spava medicinska sestra prati kako pacijent spava tijekom noći, pazi da se koji dio senzora ne odvoji, bilježi parametre tokom noći.
Uloga medicinske sestre kod polisomnografije i primjene CPAP-a je velika i znatno doprinosi uspješnosti kako dijagnostičke pretrage tako i primjene CPAP-a.

Apneja u spavanju samo je jedna u nizu dijagnoza koja zahtjeva multidisciplinarni pristup koji osim zdravstvenog osoblja mora uključivati i udruge pacijenata.

Udruge su predstavnici oboljelih i imaju ulogu u prezentiranju problema s kojima se oboljeli susreću i pronalazi riješenja za njihovo riješavanje ili ublažavnje dobrom suradnjom sa stručnim društvima i zakonodavnim tijelima.

Skoči do alatne trake