Udruga oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća

Jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u svijetu vezan je za pušenje i njegove posljedice za ljudsko zdravlje i stanje okoliša. Pušači su okarakterizirani kao «ovisnici» kada trebaju cigaretu bez obzira na situaciju,

Procjenjuje se da će u 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijeti 1 milijarda ljudi. Najčešće bolesti koje se spominju u direktnoj vezi s pušenjem su: KOPB (Kronična Opstrukcijska Plućna Bolest), rak pluća, rak usne šupljine, grla, jednjaka, ishemična bolest srca, aneurizma (proširenje) aorte, rak mokraćnog mjehura, rak gušterače, cerebrovaskularni incidenti (moždani udar). Pušač umre 10 godina mlađi od nepušača.

Rizici od raka su 4.5 puta veći zbog dužine pušačkog staža nego zbog broja popušenih cigareta dnevno, što znači duža upotreba, veći rizik. Pušenje 10 cigareta na dan 20 godina je 4.5 puta opasnije nego pušenje 20 cigareta na dan 10 godina. Prestanak pušenja u 30. godini života potpuno eliminira rizik obolijevanja od raka. Izloženost pasivnom pušenju može povećati rizik od koronarne bolesti za 25-30% kod nepušača.

Jedina isplativa mjera je prestati pušiti. Pušenje je ovisnost i mora se podvrći odvikavanju. Kako? Spoznajom koliko štetno djelujemo na vlastitu djecu, na samoga sebe i okoliš. Motiv za prestanak pušenja treba povećati ukazivanjem na štetnost pušenja općenito, posebice na oboljeli organ. Nakon prestanka pušenja karboksihemoglobin nestaje iz krvi u roku 24 h. Nakon 3,5 mjeseci smanjuje se količina sluzi i kašalj, a godišnji pad plućne funkcije se stabilizira.

Prestankom pušenja rizik obolijevanja od ishemične bolesti srca za godinu dana se smanjuje za 50%, a nestaje za slijedećih 15 godina. Obolijevanje od raka usne šupljine, grkljana, pluća i leukemije smanuje se za 50% u roku 5 godina, nestaje za slijedećih 15 godina, osim za rak pluća čiji rizik traje 20 godina nakon prestanka pušenja. Jedino se rizik obolijevanja od KOPBa smanjuje za 50% tek nakon 20 godina nepušenja, a nestaje nakon 40 godina nepušenja.

Bez obzira na sve okolnosti prestanak pušenja produžuje životni vijek i u 60. godini života za 3 godine, a u 30. godini života čak za 10 godina. Čak 70% pušača želi prestati pušiti, za što je potrebna snaga volje uz pomoć farmakoloških sredstava i psihološke pomoći. Kod nas su dostupna nikotinska zamjenska sredstva (žvakaće gume ili flasteri) uz pomoć kojih se u organizam unose manje doze nikotina koje ublažavaju apstinencijsku krizu. Postoje i određena sredstva u obliku tableta, jedan iz skupine antidepresiva a drugi nenikotinski lijek (prvi lijek stvoren isključivo za odvikavanje od pušenja) koje treba koristiti uz konzultaciju s liječnikom.

Pravilna tehnika disanja i ostale mjere respiratorne fizioterapije

U liječenje i prevenciju pogoršanja KOPBa preporučaju uključiti mjere respiratorne fizioterapije koje treba naučiti uz pomoć specijalno educiranog respiratornog fizioterapeuta. Važno je dobro naučiti tehniku opuštanja kako bi vježbe disanja bile što učinkovitije. Osnovni princip dijafragmalnog disanja s usnom preprekom je udah kroz nos uz kontrolu spuštanja ošita i napuhavanja trbuha ispod dlana koji smo položili na trbuh, a izdah je polagan kroz polustisnute usnice izgovarajući slovo “f” ili “s”, potiskujući dlanom trbušnu stijenku prema leđima. Tijekom vježbanja treba produžiti vrijeme izdaha koji treba biti 2x duži od udaha. Ovaj način disanja treba koristiti kod savladavanja napora (penjanje uz stepenice, podizanje ili nošenje tereta).

Kontrolirano disanje: osoba se treba se smjestiti u visoko sjedeći položaj tako da su glava i leđa poduprta osloncem, a stijenka trbuha opuštena. Dlanove treba položiti na područje gornjeg trbuha ispod prsne kosti, udahnuti na nos kako bi se osjetilo podizanje trbušne stijenke ispod dlana, te izdahnuti mirno kroz nos. Ovaj način disanja ne zahtijeva aktivni dišni rad I može pomoći kod naglog osjećaja nedostatka zraka. .

Psihosocijalna potpora

KOPB bolesnik mora biti educiran o svojoj bolesti detaljno kao i njegova obitelj. Vrlo često kod ovih bolesnika javi se depresija ili anksioznost radi čega treba potražiti psihološku podršku. Preporučaju se aktivnosti koje ne umaraju a opuštaju cijeli organizam. Preporuča se održavati kondiciju plivanjem, gimnastikom, nordijskim hodanjem. Paziti na prehranu koja mora biti obogaćena proteinima i vitaminima, a neophodan je unos vitamina D i A u obliku kapi, te antioksidansa koji mogu usporiti progresiju bolesti i odgoditi posljedice KOPBa na ostale organske sustave. Dokazano je da KOPB bolesnici obolijevaju ćešće od kardiovaskularnih bolesti, mišićne slabosti, osteoporoze, dijabetesa.

Literatura:

World Health Organisation. The GOLD global strategy for the menagement and prevention of COPD, 2001.www.goldcopd.org. Date last accessed: February 1, 2012.

AARC Guideline: Pulmonary Rehabilitation, Respiratory Care;May 2002:Vol 47 No 5

Prilagođeno iz GOLD (eng. Global initiative for chronic Obstructive Lung Disease) smjernica 2011

Rožman Alma